Proljetno izdanje

Proljetno izdanje nam donosi pet pobjedničkih filmova prošlogodišnjih izdanja festivala članica Mreže, kao i film koji je osvojio Nagradu publike Mreže Festivala Jadranske Regije.

PRETHODNA IZDANJA

Proljetno izdanje 2024

Vodeće regionalne filmske manifestacije udružene u Mrežu festivala Jadranske regije četvrtu godinu zaredom zajednički pozdravljaju dolazak proljeća uz besplatan filmski program Proljetnog izdanja, koje se održava od 11. do 21. travnja 2024. godine u kinima i online.

Simultanim kino-projekcijama u Beogradu, Herceg Novom, Ljubljani, Sarajevu i Zagrebu 11. travnja u 18 sati Proljetno izdanje otvara film Luksemburg, Luksemburg, prošlogodišnji dobitnik Adriatic Audience Award, nagrade publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije. Od 12. do 21. travnja na online platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba prikazat će se prošlogodišnji pobjednik Zagreb Film Festivala Kako se poseksati i važan ekološki dokumentarac o globalnom problemu plastike Plastična fantazija.

Luksemburg, Luksemburg humoristični je i britki film o očevima i sinovima ukrajinskog redatelja Antionia Lukicha. Mnogo je lijepih mjesta gdje se može umrijeti. Luksemburg nije među njima. Kada saznaju da je njihov otuđeni otac bolestan u Luksemburgu, braća blizanci Kolja i Vasja odlaze na put kako bi se pozdravili s njime posljednji put. Hoće li muškarac kojeg zateknu biti isti onaj opaki frajer kojeg se sjećaju? Film je premjerno prikazan u programu Horizonti u Veneciji.

Pobjednički film 21. ZFF-a, Kako se poseksati britanske redateljice Molly Manning Walker prati tinejdžerice, Taru, Skye i Em, koje planiraju najbolje ljeto ikada. U grčkom party gradiću Malia nema čega nema. Cuga, klubovi, dobra glazba i komadi – sastojci za tulum svih tuluma su tu. Tara ima dvije misije, dobro se zabaviti i napokon se poseksati. Naime, jedina je u društvu koja “to” još nije obavila. Ova empatična i živa priča o prijateljstvu, mladoj seksualnosti i sazrijevanju ovjenčana je Nagradom Izvjestan pogled u Cannesu.

Dokumentarni film Plastična fantazija njemačke redateljice Ise Willinger film je o globalnoj krizi plastike i jedan od najvažijih prošlogodišnjih filmova na temu ekologije. Upoznajemo lobiste, znanstvenike i aktiviste dok pokušavaju stati na kraj katastrofalnoj proizvodnji plastike. Kružna proizvodnja, greenwashing, mikroplastika, emisije ugljika i klimatski rasizam samo su neke od tema o kojima progovara ovaj angažiran i temeljito istražen dokumentarni film. Plastična fantazija dio je posebnog programa Mreže festivala jadranske regije, Ecoscope, koji je osmišljen s ciljem podizanja svijesti o očuvanju prirode i ekološkoj održivosti.

Proljetno izdanje jedinstveno je događanje koje okuplja vodeće regionalne festivale udružene u Mrežu festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival (BiH), Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora), Ljubljanski filmski festival (Slovenija), Festival autorskog filma (Srbija) i Zagreb Film Festival (Hrvatska).

Program je besplatan za sve gledatelje s teritorija pet zemalja članica Mreže, uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba. Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Europe i Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini.

“Luksemburg, Luksemburg ”, Antionio Lukich

“Kako se poseksati”, Molly Manning Walker

“Plastična fantazija”, Isa Willinger

Proljetno izdanje Mreže festivala Jadranske regije 2023 predstavilo četiri filma

Treći program Proljetno izdanje Mreže festivala Jadranske regije, od 21. do 28. aprila 2023., na platformi ondemand.kinomeetigpoint.ba predstavio je četiri nagrađena filma iz programa velikih regionalnih festivala, koji su članovi Mreže festivala Jadranske regije.

U programu je predstavljem portugalski film “Alma Viva”, koji je dobio nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije, zatim filmovi “Klondike” i “Korset” nagrađeni na 28. Sarajevo Film Festivalu (Srce Sarajeva za najbolju režiju i Srce Sarajeva za najbolju glumicu) te komična drama “Kelti”, koja je osvojila nagradu za najbolju režiju 28. Sarajevo Film Festivala i nagradu za najbolji scenarij Filmskog festivala Herceg Novi.

Pored besplatnih filmova gledaoci su na online platformi ondemand.kinomeetigpoint.ba mogli pogledati i razgovore s nagrađenim autoricama, redateljicama Maynom Er Gorbach i Milicom Tomović, te glumicom Vicky Krieps.

Dobitnik nagrade publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije, prvijenac portugalske rediteljice Cristèle Alves Meira, “Alma Viva”, šarmantni je film o odrastanju, vradžbinama i tugovanju jedne disfunkcionalne obitelji. Kao i svakog ljeta, mala Salomé praznike provodi u malom planinskom selu u Portugalu. Ondje je baka Avo uči tajnama vještičarenja. Kada Avo iznenada umre, u selo stiže njezin sin Joaqim i ludilo počinje... Redateljicu je za snimanje ovog filma inspiriralo iskustvo odrastanja uz žene s planina sjeveroistoka Portugala koje vjeruju u moći biljaka i u duhove.

Film “Klondike”, moćna drama ukrajinske rediteljice i scenaristice Maryne Er Gorbach, ovjenčana je nagradama za najbolju režiju festivala Sundance i Sarajevo Film Festivala te nagradom Ekumenskog žirija u Berlinu. Trudna Irka i njezin muž Tolik žive blizu ukrajinsko-ruske granice. Nervozno iščekivanje rođenja djeteta grubo prekida pad oborenog malezijskog zrakoplova i bombardiranje njihove kuće. Dok seljani bježe pred nadirućom ruskom vojskom, Irka odbija napustiti svoj dom i tvrdoglavo se posvećuje svakodnevnim poslovima i saniranju štete.

U središtu radnje povijesne drame “Korset”, rediteljice Marie Kreutzer, austrijska je carica Elizabeta čija su ljepota i inspirativni modni trendovi postali naširoko poznati. Umjesto da ekranizira već klišeiziranu priču o lijepoj i mladoj Sisi, Kreutzer redefinira ustaljene okvire žanra prateći svoju junakinju u razdoblju kada njezina dvorska, društvena i majčinska uloga sve više kopni. Luksemburška glumica Vicky Krieps za ulogu Sisi osvojila je nekoliko prestižnih priznanja – od nagrade u canneskom programu Izvjestan pogled, pa do one za najbolju glumicu na Sarajevo Film Festivalu, a niz je zaključen krajem prošle godine nagradom Europske filmske akademije.

Dobitnik nagrade za najbolju režiju 28. Sarajevo Film Festivala i nagrade za najbolji scenarij Filmskog festivala Herceg Novi, obiteljska drama s elementima komedije “Kelti” u režiji debitantice Milice Tomović, daje intiman i iskren uvid u život jedne obitelji u kojoj se sudaraju politički identiteti i zapleteni odnosi. Zima 1993. Bill Clinton je izabran za predsjednika, Audrey Hepburn je umrla, ratovi u kojima se socijalistička Jugoslavija raspala i dalje traju. Minja slavi osmi rođendan. Umjesto da na poklon dobije koker španijela, tu je susjedov tronogi pas da se s njim igra, a torta je napravljena od margarina umesto od putra. Dok se djeca zabavljaju u dnevnoj sobi, u kuhinji pijana večer puna duhanskog dima, koketiranja i alkohola uzima svoj danak…

Proljetno izdanje jedinstveno je događanje koje okuplja vodeće regionalne festivale udružene u Mrežu festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival (BiH), Festival autorskog filma (Srbija), Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora), Ljubljanski filmski festival (Slovenija) i Zagreb Film Festival (Hrvatska).

“Alma Viva”, Cristèle Alves Meira

“Klondike”, Maryna Er Gorbach

“Kelti”, Milica Tomović

“Korset”, Marie Kreutzer

Proljetno izdanje 2022

U programu Proljetnog izdanja 2022. godine su filmovi nagrađivani na sva četiri festivala Mreže: “Konačna sloboda” Sebastiana Meisea (Njemačka, Austrija), “Oaza” Ivana Ikića (Srbija, Holandija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Francuska), “107 majki” Petera Kerekesa (Slovačka, Češka, Ukrajina) i “Čuvar brata svoga” Ferita Karahana (Turska). 

“Konačna sloboda” Sebastiana Meisea događa se u poslijeratnoj Njemačkoj: Hansa višestruko hapse i zatvaraju zato što je homoseksualac. Zbog člana 175. njegova želja za slobodom sistematski se osporava. Jedina stabilna veza u njegovom životu postaje veza koju ostvaruje s Viktorom, osuđenim ubicom s kojim dijeli zatvorsku ćeliju. Prvobitno gađenje prerasta u ljubav. Film je osvojio Srce Sarajeva za najbolji film Sarajevo Film Festivala, Zlatna kolica za najbolji film Zagreb Film Festivala i Specijalno priznanje Festivala autorskog filma. “Konačna sloboda” je bio austrijski kandidat za Oscara i dobitnik je Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled festivala u Cannesu.

Film “Oaza” prati Mariju, koja se po dolasku u instituciju za mlade sa posebnim potrebama ubrzo sprijatelji sa podjednako neustrašivom djevojkom Draganom. Kada postane jasno da su obje zaljubljene u povučenog mladića Roberta, njihov odnos je ugrožen i postepeno prerasta u opasnu igru žmire sa ciljem da se on osvoji. Osuđene na doživotno skrivanje od društva, tinejdžere obuzima čežnja za nezavisnošću i ljudskom konekcijom. Vođeni novootkrivenim osjećanjima želje i zavisti, njihovi impulsivni postupci ruše krhki balans uspostavljen strogim pravilima institucije i prelivaju se u konfrontaciju i očajnički bijeg u slobodu. Film je nagrađen Velikom zlatnom mimozom za najbolji film na Filmskom festivalu Herceg Novi i Zlatnim kolicima za najbolji film Zagreb Film Festivala. Bio je kandidat Srbije za Oscara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.

Film “107 majki” govori o Lesji - ona je počinila zločin iz strasti koji će joj donijeti sedmogodišnju kaznu u ženskom zatvoru u Odesi. Upravo je rodila svoje prvo dijete, a sada ulazi u svijet napučen samo ženama: zatvorenicama, medicinskim sestrama i čuvaricama, ženama svake životne dobi, suprugama i udovicama, kćerima, sestrama, trudnicama, ženama s djecom. Da nema boje odore, bilo bi ponekad teško reći tko je tko. Film je osvojio Specijalno priznanje na Festivalu autorskog filma u Beogradu. “107 majki” je bio slovački kandidat za Oscara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.

Film “Čuvar brata svoga” osvojio je nagradu publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije - Adriatic Audience Award – zbrajanjem glasova publike na sva četiri festivala, kao i glasova publike koja su ovaj film gledali online putem. 

Yusuf i njegov najbolji prijatelj Memo pohađaju školu za kurdske dječake internatskog tipa smještenu na osami u planinama istočne Anadolije. Kada Memo oboli od misteriozne bolesti, da bi pomogao svom prijatelju, Yusuf je prisiljen da se suoči s birokratskim preprekama koje pred njega postavlja represivna školska uprava. Dok odgovorne odrasle osobe shvate ozbiljnost Memine zdravstvene situacije i pokušaju ga prebaciti u bolnicu, iznenadne guste snježne padavine zatrpavaju školu. Bez izlaza i očajni da prizovu pomoć, dok vrijeme neumitno prolazi i prijeti da istekne, nastavnici i učenici počinju igrati igru prebacivanja krivice u kojoj na površinu izbijaju stare zamjerke i dobro čuvane tajne. Film je na Berlinaleu osvojio nagradu FIPRESCI.

“Konačna sloboda”, Sebastian Meise

“Oaza”, Ivan Ikić

“Čuvar brata svoga”, Ferit Karahan

“107 majki”, Peter Kerekes

Proljetno izdanje 2021

Selekciju prvog Proljetnog izdanja (9 – 11.4. 2021.) čini osam filmova: „Smrt filma, a i mog oca“ u režiji Dani Rosenberga, „Novi poredak“, meksičkog reditelja Michela Franca, debitantski igrani film Philippa Yuryeva „Mladi kitolovac“, „Sluge režima“, Ivana Ostrochovskýja, te debitantski igrani film Jeanette Nordahl „Krvne veze“ i dokumentarni film „Jedna od nas“ Đure Gavrana.

U sklopu ovog programa prikazana su su i dva Jugoslovenska klasika: „Miris poljskog cvijeća“ Srđana Karanovića i „Pavle Pavlović“ Puriše Đorđevića.

„Jedna od nas“ Đure Gavrana, dokumentarni je film koji dolazi iz Hrvatske. Na proslavi petnaestogodišnjice mature kolege iz razreda prisjećaju se srednjoškolskih dogodovština. Kako večer odmiče, sljedovi hrane i pića se nižu, razgovori su sve otvoreniji, ali jednu temu s nelagodom izbjegavaju, sve dok ih alkohol ne ohrabri da započnu razgovor o šokantnom pismu koje su svi primili. Pismu u kojem njihova kolegica iznosi svoju mučnu ispovijest o brutalnom zlostavljanju koje jeproživljavala kao dijete i srednjoškolka. 

„Krvne veze“ prate Idu koja se uselila kod tetke i svoje braće nakon što je njena majka tragično stradala u saobraćajnoj nesreći. Kuća je puna ljubavi, ali van doma porodica vodi nasilan i kriminalan život. 

„Mladi kitolovac“ prati Leshku koja živi u izoliranom selu na Beringovom moreuzu, koje se nalazi između Čukotke i Aljaske i dijeli Rusiju od Amerike. Tinejdžer je, i kao i većina muškaraca u njegovom selu, lovac je na kitove koji vodi vrlo neuzbudljiv život na krajnjoj ivici svijeta. Ali nedavni dolazak interneta u Leshkino selo znači da se pretežno muško stanovništvo sada svake večeri okuplja u šupi kako bi gledalo prelijepe djevojke udaljene hiljadama kilometara kako plešu na ekranu erotske web chat stranice uz neprekidno baferovanje. Za većinu momaka to je samo malo zabave, ali Leshka to shvata ozbiljno. Na chat stranici sreće prelijepu djevojku i zaljubljuje se u nju. Leshkina prva ljubav transformiše ga do neprepoznatljivosti: sada je odlučan da pronađe camgirl u stvarnom svijetu, gdje ga očekuje ludo putovanje. 

U ovoj začaranoj, napetoj distopijskoj drami, raskošno vjenčanje više klase pokvari se u neočekivanom ustanku klasnog rata koji ustupa mjesto nasilnom državnom udaru. Gledano očima simpatične mlade nevjeste i sluga koji rade za – i protiv – njene bogate porodice, „Novi poredak“ bez daha prati slom jednog političkog sistema dok mučnija zamjena izviru za njim. 

Redatelj filma „Smrt filma, a i moga oca“ prati posljednje dane svog oca ručnom kamerom, trudeći se da zamrzne vrijeme i naoruža se protiv nadolazeće tuge. Umirući otac nije sentimentalan prema neizbježnom kraju i odbacuje svaku komemoraciju. Hibridna kombinacija fikcije i činjenica, obojena autobiografskim referencama, gdje se kinematografija ruši na zidove stvarnosti. Prozirno i samorefleksivno putovanje koje poredi vječni protok vremena s prolaznim trenutkom smrti, tražeći unutrašnju katarzu. 

„Sluge režima“ je film smješten u 1980. Michal i Juraj žive u sjemeništu i pohađaju teološku školu u totalitarnoj Čehoslovačkoj. Strahujući da će škola biti zatvorena, njihovi tutori odgajaju učenike na način koji će biti prihvatljiv vladajućoj Komunističkoj partiji. Svi mladi učenici moraju odlučiti da li žele izabrati lakši put i početi sarađivati sa režimom ili će radije živjeti pod drakonskim nadzorom tajne policije. 

U filmu „Miris poljskog cvijeća“ poznati glumac napušta pozorište i odlazi da živi na šlepu kod prijatelja lađara. Priča o njegovom postupku se širi i ljudi iz njegove okoline, pokušavajući prvobitno da ga privole da se vrati poslu i porodici, i sami privučeni pobunom ostaju na rijeci u traganju za novim životom. Na kraju ostaje otvoreno pitanje šta je ko stvarno pronašao... 

Još jedan jugoslovenski klasik u selekciji je „Pavle Pavlović“. Mladi intelektualac Pavle Pavlović u televizijskom intervjuu govori o fabrici, o svojim drugovima i sebi. U njegovoj spontanosti i iskrenosti mnogi su videli istinu. To izaziva nezadovoljstvo direktora koji traži da napiše ispravku. Za odricanje od istine i ćutanje, nudi mu veliki konforan stan. Pavle Pavlović ga prihvata i to je trenutak koji mora da plati. Drugovi ga osuđuju, odbacuju i on gubi posao. Zapošljava se u brodogradilištu gde pokazuje izuzetnu marljivost. U nesreći koja se dešava, pokazuje veliku hrabrost i stiče priznanje. 

“Mladi kitolovac”, Philipp Yuryev

“Sluge režima”, Ivan Ostrochovský

“Miris poljskog cvijeća”, Srđan Karanović

“Pavle Pavlović”, Puriša Đorđević

“Novi poredak”, Michel Franco

“Smrt filma, a i mog oca”, Dani Rosenberg

“Jedna od nas”, Đuro Gavran

“Krvne veze”, Jeanette Nordahl